
Uzbunjivač je osoba koja otkrije nezakonitost, korupciju ili opasnost po javni interes do koje je došla preko posla. Zakon o zaštiti uzbunjivača („Sl. glasnik RS“, br. 128/2014) štiti ga od odmazde – otkaza, premeštaja, smanjenja plate, disciplinskih postupaka – ali samo ako je uzbunjivanje izvršeno na način i u rokovima koje zakon propisuje. Zato je važno da se pravila znaju pre nego što se informacija iznese, a ne posle.
Ko je uzbunjivač?
Uzbunjivanje je otkrivanje informacije o kršenju propisa, kršenju ljudskih prava, vršenju javnog ovlašćenja protivno svrsi zbog koje je povereno, opasnosti po život, javno zdravlje, bezbednost, životnu sredinu, kao i radi sprečavanja štete velikih razmera (član 2).
Uzbunjivač je fizičko lice koje izvrši uzbunjivanje u vezi sa svojim radnim angažovanjem, postupkom zapošljavanja, korišćenjem usluga državnih organa i javnih službi, poslovnom saradnjom ili vlasništvom u privrednom društvu. Radno angažovanje obuhvata radni odnos, rad van radnog odnosa, volontiranje, vršenje funkcije i svaki drugi faktički rad za poslodavca. Zakon važi i za javni i za privatni sektor.
Kada uzbunjivač ima pravo na zaštitu?
Prema članu 5, uzbunjivač je zaštićen ako su ispunjena tri uslova:
- uzbunjivanje je izvršeno kod poslodavca, ovlašćenog organa ili javnosti na način propisan zakonom;
- informacija je otkrivena u roku od jedne godine od saznanja za spornu radnju, a najkasnije u roku od deset godina od dana kada je radnja izvršena;
- u istinitost informacije bi, u trenutku uzbunjivanja, poverovala osoba sa prosečnim znanjem i iskustvom kao uzbunjivač.
Treći uslov je važan: uzbunjivač ne mora da dokaže da je informacija tačna. Dovoljno je da je, na osnovu podataka kojima je raspolagao, u nju mogao razumno da veruje.
Tri načina uzbunjivanja
Unutrašnje uzbunjivanje – informacija se dostavlja poslodavcu, licu koje je on odredio za prijem informacija. Poslodavac je dužan da postupi bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od prijema, i da uzbunjivača obavesti o ishodu. Poslodavac sa više od deset zaposlenih mora opštim aktom da uredi ovaj postupak.
Spoljašnje uzbunjivanje – informacija se dostavlja ovlašćenom organu: inspekciji, tužilaštvu, policiji ili drugom organu nadležnom za tu oblast.
Uzbunjivanje javnosti – informacija se iznosi preko medija, interneta ili na javnom skupu. Bez prethodnog obaveštavanja poslodavca ili organa, javnost se može uzbuniti samo u slučaju neposredne opasnosti po život, javno zdravlje, bezbednost, životnu sredinu, od nastanka štete velikih razmera, ili ako postoji neposredna opasnost od uništenja dokaza. Uzbunjivač koji se obraća javnosti dužan je da poštuje pretpostavku nevinosti, zaštitu podataka o ličnosti i da ne ugrožava vođenje sudskog postupka. Tajni podaci se po pravilu ne mogu iznositi javnosti.
Zaštita identiteta
Lice koje primi informaciju dužno je da čuva identitet uzbunjivača, osim ako se uzbunjivač saglasi sa otkrivanjem (član 10). Podaci o uzbunjivaču ne smeju se saopštiti osobi na koju se informacija odnosi. Ako je otkrivanje identiteta neophodno za postupanje nadležnog organa, uzbunjivač mora biti obavešten unapred. Poslodavac ne sme preduzimati mere kako bi otkrio identitet anonimnog uzbunjivača.
Od čega je uzbunjivač zaštićen?
Poslodavac ne sme da stavi uzbunjivača u nepovoljniji položaj zbog uzbunjivanja (član 21), naročito kada je reč o:
- otkazu i prestanku radnog odnosa,
- disciplinskim merama i kaznama,
- premeštaju na drugo radno mesto,
- zaradi, nagradama i otpremnini,
- napredovanju, ocenjivanju i zvanjima,
- uslovima rada i upućivanju na zdravstvene preglede radi ocene radne sposobnosti,
- izostanku zaštite od uznemiravanja od strane drugih lica.
Odredbe pravilnika ili drugog opšteg akta kojima se uzbunjivaču uskraćuju prava su ništave. Ako je posle uzbunjivanja usledilo i sistematsko maltretiranje na poslu, zaposleni se može štititi i po pravilima o mobingu.
Sudska zaštita i rokovi
Uzbunjivač prema kome je preduzeta štetna radnja podnosi tužbu za zaštitu u vezi sa uzbunjivanjem (član 23):
- rok: šest meseci od dana saznanja za štetnu radnju, a najkasnije tri godine od dana kada je preduzeta;
- nadležnost: viši sud prema mestu preduzimanja štetne radnje ili prema prebivalištu tužioca;
- postupak je hitan, a sudija mora imati posebna znanja iz oblasti zaštite uzbunjivača.
Tužbom se može tražiti utvrđenje da je preduzeta štetna radnja, zabrana njenog ponavljanja, uklanjanje posledica, naknada materijalne i nematerijalne štete i objavljivanje presude u medijima o trošku tuženog (član 26). Sud može odrediti i privremenu meru. Ako je otkaz ili drugo rešenje poslodavca posledica uzbunjivanja, to se ističe u tužbi kojom se to rešenje osporava.
Teret dokazivanja je povoljan za uzbunjivača: ako učini verovatnim da je štetna radnja preduzeta zbog uzbunjivanja, poslodavac mora da dokaže da veze nema (član 29).
Pre nego što uzbunite
- Sačuvajte dokumentaciju do koje ste zakonito došli i zabeležite kada ste za šta saznali.
- Proverite da li poslodavac ima pravilnik i lice za prijem informacija.
- Ako idete direktno u javnost, budite sigurni da postoji neki od izuzetnih razloga iz zakona.
- Svaku nepovoljnu promenu posle uzbunjivanja – premeštaj, ocenu, disciplinski postupak – evidentirajte odmah, jer rok za tužbu teče od saznanja.
- Posavetujte se sa advokatom za radno pravo pre prvog koraka: pogrešan put može vas lišiti zaštite.
Česta pitanja
Da li moram da potpišem prijavu?
Ne. Informacija može, ali ne mora, sadržati potpis i podatke o uzbunjivaču. Poslodavac ne sme da preduzima mere kako bi otkrio identitet anonimnog uzbunjivača.
Šta ako se ispostavi da informacija nije tačna?
Zaštita i dalje postoji ako bi u istinitost informacije, u trenutku uzbunjivanja, poverovala osoba sa prosečnim znanjem i iskustvom kao vi.
Koliko imam vremena za tužbu ako sam dobio otkaz posle uzbunjivanja?
Šest meseci od kada ste saznali za štetnu radnju, a najkasnije tri godine od kada je preduzeta. Ako osporavate i samo rešenje o otkazu, za tu tužbu važe rokovi iz Zakona o radu, koji su kraći.
Da li zakon štiti i one koji nisu u radnom odnosu?
Da – i volontere, i lica angažovana van radnog odnosa, i kandidate za posao, i poslovne partnere.
Danilo Babić – advokat Novi Sad









