Mobing i zlostavljanje na radnom mestu

Mobing je zlostavljanje na radu koje se ponavlja. U Srbiji ga uređuje Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu („Sl. glasnik RS“, br. 36/2010). Zakon daje zaposlenom dva puta zaštite – postupak kod poslodavca i tužbu sudu – ali oba imaju kratke rokove. Ko ih propusti, gubi pravo na zaštitu, bez obzira na to koliko je zlostavljanje bilo teško.

Šta je mobing?

Zlostavljanje je svako aktivno ili pasivno ponašanje prema zaposlenom ili grupi zaposlenih kod poslodavca koje se ponavlja, a koje za cilj ima ili predstavlja povredu dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, zdravlja, položaja zaposlenog i koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršava uslove rada ili dovodi do toga da se zaposleni izoluje ili navede da na sopstvenu inicijativu raskine radni odnos (član 6). Zlostavljanje je i podsticanje ili navođenje drugih na takvo ponašanje.

Ključna reč je ponavljanje. Jedna svađa, jedna nepravedna kritika ili jedan neprijatan sastanak, sami po sebi, nisu mobing. Mobing je obrazac ponašanja koji traje.

Kako prepoznati mobing

  • Verbalno zlostavljanje: vikanje, pretnje, vređanje, ismevanje, ogovaranje
  • Izolacija: ignorisanje, izbegavanje komunikacije, premeštanje u izdvojenu prostoriju bez razloga
  • Profesionalno omalovažavanje: stalne neopravdane kritike, davanje ponižavajućih, besmislenih ili nemogućih zadataka, oduzimanje posla
  • Uskraćivanje informacija: namerno zadržavanje informacija potrebnih za posao, isključivanje iz obuka i stručnog usavršavanja
  • Pritisak da zaposleni sam ode: stalne pretnje otkazom, nagoveštaji da „ovde nema budućnosti“, ponude za sporazumni raskid uz pritisak

U praksi, naročito u javnom sektoru, mobing je često motivisan političkim stavovima zaposlenog, sindikalnim delovanjem ili time što je zaposleni ukazao na nepravilnosti. Takvi stavovi i postupci po pravilu nemaju veze sa kvalitetom rada, a poslodavac pritiskom pokušava da zaposlenog natera da sam da otkaz.

Ko je zaštićen, a ko može biti zlostavljač?

Zakon ne štiti samo zaposlene u radnom odnosu. Zaštitu imaju i lica angažovana po ugovoru o delu, o privremenim i povremenim poslovima, na dopunskom radu, na stručnom osposobljavanju, volonteri i svako drugo lice koje po bilo kom osnovu učestvuje u radu poslodavca (član 2). Pravila važe jednako za privatni i javni sektor. Zakon se primenjuje i na seksualno uznemiravanje (član 3).

Zlostavljač može biti poslodavac (fizičko lice), odgovorno lice kod poslodavca – direktor, rukovodilac – kao i drugi zaposleni ili grupa zaposlenih. Kada zlostavlja nadređeni, govori se o vertikalnom, a kada zlostavlja kolega, o horizontalnom mobingu.

Postupak kod poslodavca i posredovanje

Put zaštite zavisi od toga ko zlostavlja.

Ako zlostavlja kolega ili drugi zaposleni, postupak kod poslodavca je obavezan. Zaposleni podnosi obrazložen zahtev za zaštitu direktoru, odnosno odgovornom licu (član 13). Zahtev u njegovo ime, uz pismenu saglasnost, može podneti i predstavnik sindikata ili lice zaduženo za bezbednost i zdravlje na radu.

Ako zlostavlja sam poslodavac ili direktor, postupak kod poslodavca nije obavezan. Zaposleni može da zatraži posredovanje, ali može i odmah da podnese tužbu sudu (član 14).

Posredovanje teče brzo. Poslodavac u roku od tri dana predlaže posredovanje, strane u roku od tri dana biraju posrednika, a posredovanje se okončava u roku od osam radnih dana – izuzetno najduže 30 dana (članovi 15 i 19). Posredovanje je zatvoreno za javnost, a posrednik ne može stranama da nametne rešenje. Ako ne uspe, poslodavac je dužan da pokrene disciplinski postupak protiv zaposlenog za koga postoji osnovana sumnja da je zlostavljao (član 23).

Rokovi – najvažniji deo

  • 6 meseci od poslednjeg zlostavljanja – rok za zahtev za zaštitu kod poslodavca. Rok teče od dana kada se zlostavljanje poslednji put dogodilo, ne od prvog incidenta (član 22).
  • 15 dana – rok za tužbu ako zaposleni nije zadovoljan ishodom postupka kod poslodavca. Teče od dostavljanja obaveštenja da posredovanje nije uspelo, odnosno odluke poslodavca (član 29).
  • Kada zlostavlja direktor ili poslodavac, tužba se može podneti direktno sudu, do isteka roka od 6 meseci od poslednjeg zlostavljanja (članovi 14 i 29).

Hitna zaštita dok postupak traje

Ako služba medicine rada utvrdi da zaposlenom preti neposredna opasnost po zdravlje ili život, poslodavac je dužan da onoga ko se tereti za zlostavljanje premesti u drugu radnu okolinu ili udalji sa rada do okončanja postupka (član 24). Ako poslodavac to ne uradi, zaposleni ima pravo da odbije rad, uz obavezu da odmah obavesti poslodavca i inspekciju rada. Za to vreme prima naknadu zarade u visini proseka iz prethodna tri meseca i ne može dobiti otkaz zbog toga (član 26).

Pokretanje postupka i učešće u njemu ne smeju biti razlog za otkaz, proglašenje viškom, disciplinski postupak ili stavljanje zaposlenog u nepovoljniji položaj. Istu zaštitu ima i zaposleni koji je nadležnom državnom organu ukazao na povredu javnog interesa od strane poslodavca (član 27). U tom slučaju vredi proveriti i zaštitu koju daje Zakon o zaštiti uzbunjivača.

Šta se može tražiti tužbom

  • utvrđenje da je zaposleni pretrpeo zlostavljanje,
  • zabranu daljeg zlostavljanja i njegovog ponavljanja,
  • uklanjanje posledica zlostavljanja,
  • naknadu materijalne i nematerijalne štete,
  • objavljivanje presude (član 30).

Spor je radni spor i postupak je hitan. Sud tužbu dostavlja tuženom na odgovor u roku od 15 dana, a na predlog stranke može u roku od osam dana odrediti privremenu meru – na primer zabranu približavanja ili pristupa mestu rada zaposlenog (članovi 32 i 33). Tužbom zbog mobinga se ne može pobijati sam otkaz ili drugo rešenje poslodavca – za to postoji posebna tužba po Zakonu o radu, sa svojim rokovima.

Na kome je teret dokazivanja?

Zaposleni ne mora da dokaže mobing u potpunosti. Dovoljno je da ga učini verovatnim – tada je na poslodavcu teret da dokaže da zlostavljanja nije bilo (član 31). Zato je od početka važno čuvati sve što ide u prilog vašoj verziji događaja.

Saveti ako smatrate da trpite mobing

  • Vodite dnevnik: datum, vreme, šta je rečeno ili urađeno, ko je bio prisutan.
  • Čuvajte pisane tragove: e-mailove, poruke, rešenja, raspored zadataka.
  • Medicinska dokumentacija: obratite se lekaru i službi medicine rada – njihovo mišljenje je uslov za hitne mere.
  • Pazite na rok od 6 meseci: ne čekajte da se stanje „samo reši“.
  • Pravna pomoć: advokat za radno pravo može da proceni da li je u pitanju mobing, koji je pravi put zaštite i kako da ne propustite rok.

Česta pitanja

Da li jedan incident može biti mobing?

Ne. Zakon zahteva ponašanje koje se ponavlja. Jedan incident može biti osnov za drugu vrstu odgovornosti, ali ne za zaštitu po Zakonu o sprečavanju zlostavljanja na radu.

Koliko imam vremena da prijavim mobing?

Šest meseci od dana kada se zlostavljanje poslednji put dogodilo.

Mogu li odmah da tužim, bez postupka kod poslodavca?

Da, ako vas zlostavlja direktor ili poslodavac lično. Ako vas zlostavlja kolega, prvo morate pokrenuti postupak kod poslodavca.

Da li zaštitu imam i ako radim po ugovoru o delu?

Da. Zakon štiti svakoga ko po bilo kom osnovu učestvuje u radu poslodavca, uključujući volontere i lica na stručnom osposobljavanju.

Može li poslodavac da me otpusti zato što sam prijavio mobing?

Ne. Pokretanje postupka i učešće u njemu ne smeju biti osnov za otkaz, proglašenje viškom ili disciplinski postupak. Poslodavac koji to prekrši kažnjava se za prekršaj novčanom kaznom od 200.000 do 800.000 dinara (član 35).

Danilo Babić – advokat Novi Sad

Podelite ovaj tekst
Facebook
Twitter
LinkedIn
Pinterest